Nezakonit otkaz ugovora o radu: prava i rokovi (FBiH)

Šta kaže Zakon o radu FBiH

Radni odnos i prestanak ugovora o radu u Federaciji BiH uređeni su Zakonom o radu FBiH. Zakon polazi od načela da poslodavac ne može radniku otkazati ugovor o radu proizvoljno. Otkaz je dopušten samo iz razloga koje zakon priznaje i uz poštovanje propisane procedure.

Zakon razlikuje nekoliko osnova za otkaz od strane poslodavca:

• poslovno uvjetovani otkaz - kada prestane potreba za obavljanjem određenog posla iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga,
• otkaz zbog nemogućnosti izvršavanja obaveza - kada radnik, iz razloga vezanih za njegovu sposobnost, nije u stanju izvršavati radne obaveze,
• otkaz zbog ponašanja radnika - kada radnik krši radne obaveze ili radnu disciplinu.

Kada poslodavac otkazuje ugovor, na njemu je teret dokazivanja da za otkaz postoji opravdan razlog i da je procedura ispoštovana. Upravo se zbog toga velik broj otkaza u praksi pokaže nezakonitim.

Kada je otkaz nezakonit

Otkaz je najčešće nezakonit u sljedećim situacijama:

• ne postoji opravdan razlog za otkaz, ili razlog nije stvaran nego prividan,
• prekršena je procedura - poslodavac prije otkaza zbog ponašanja nije radniku dao pisano upozorenje niti mu je omogućio da se izjasni o povredi koja mu se stavlja na teret,
• otkaz nije u pisanoj formi, nije obrazložen ili nije uredno dostavljen radniku,
• otkaz je dat iz diskriminatornih razloga (spol, vjera, nacionalnost, članstvo u sindikatu, trudnoća i slično),
• otkaz je dat u razdoblju posebne zaštite - primjerice trudnici, radnici na porodiljskom odsustvu ili roditelju koji koristi pravo iz zaštite materinstva, kada je otkaz zabranjen,
• nije poštovan otkazni rok propisan zakonom, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Važno je razlikovati redovni otkaz (uz otkazni rok) od izvanrednog otkaza bez otkaznog roka, koji je dopušten samo kod naročito teških povreda radne obaveze i uz kratke rokove za njegovo davanje. I izvanredni otkaz mora biti pisan, obrazložen i pravovremen; u protivnom je nezakonit.

Zaštita prava kod poslodavca

Prije obraćanja sudu, radnik u pravilu mora zatražiti zaštitu prava kod samog poslodavca. To je procesna pretpostavka za kasniju tužbu radi vraćanja na posao.

• Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa može, u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je pravo povrijeđeno, odnosno od dana saznanja za povredu, pisanim zahtjevom tražiti od poslodavca da to pravo ostvari.
• Poslodavac tada ima rok od 30 dana da udovolji zahtjevu.

Ovaj zahtjev treba sastaviti pažljivo: jasno navesti u čemu se sastoji povreda i šta se traži (na primjer poništenje odluke o otkazu i vraćanje na rad). Izuzetak od obaveze prethodnog obraćanja poslodavcu postoji kod zahtjeva za naknadu štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa - u tom slučaju radnik može direktno podnijeti tužbu.

Rokovi za sudsku zaštitu - kratki i prekluzivni

Rokovi u radnim sporovima izuzetno su kratki i, što je najvažnije, prekluzivni. To znači da se njihovim propuštanjem trajno gubi pravo na sudsku zaštitu - sud neće ni ulaziti u ocjenu je li otkaz bio opravdan.

Redoslijed je sljedeći:

1. 30 dana - podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu (rok teče od dostave odluke o otkazu ili saznanja za povredu).
2. 30 dana - rok u kojem poslodavac može udovoljiti zahtjevu.
3. 90 dana - ako poslodavac ne udovolji zahtjevu ili ga odbije, radnik u daljem roku podnosi tužbu nadležnom sudu.

Zbog ovih rokova ključno je ne odugovlačiti. Mnogi radnici izgube spor ne zato što je otkaz bio zakonit, nego zato što su propustili rok. Preporučuje se da se pravni savjet potraži odmah po prijemu odluke o otkazu.

Nadležni sud i tok postupka

Za radne sporove u prvom stepenu nadležan je nadležni općinski sud, u pravilu prema sjedištu poslodavca odnosno mjestu rada radnika (prema pravilima o mjesnoj nadležnosti). Radni sporovi zakonom su određeni kao hitni, pa se u pravilu rješavaju brže od redovnih parnica. Protiv prvostepene presude može se izjaviti žalba, o kojoj odlučuje nadležni kantonalni sud.

U postupku teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga i zakonitosti procedure snosi poslodavac, što položaj radnika čini povoljnijim nego što se na prvi pogled čini.

Vraćanje na posao i naknada štete

Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit, radnik može ostvariti nekoliko vidova zaštite:

• Vraćanje na posao (reintegracija) - sud, na zahtjev radnika, može naložiti poslodavcu da radnika vrati na iste ili druge odgovarajuće poslove.
• Naknada štete umjesto vraćanja - ako vraćanje na rad objektivno nije moguće ili radnik to ne želi, sud umjesto reintegracije može dosuditi naknadu štete.
• Izgubljene plaće i doprinosi - radnik u pravilu može tražiti naknadu plaća koje bi ostvario da otkaz nije dat, kao i uplatu pripadajućih doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje za sporni period.

Konkretan obim prava zavisi od okolnosti svakog slučaja, dužine radnog staža i postavljenog tužbenog zahtjeva, pa je precizno formulisanje zahtjeva u tužbi od velikog značaja.

Troškovi

Troškovi spora obuhvataju sudske takse prema važećem zakonu o sudskim taksama i troškove zastupanja obračunate prema Advokatskoj tarifi. Ako radnik uspije u sporu, u pravilu mu se dosuđuje naknada opravdanih troškova postupka na teret poslodavca. Radnici slabijeg imovnog stanja mogu tražiti oslobađanje od plaćanja sudske takse. Prije pokretanja spora korisno je realno procijeniti očekivane troškove i izglede zahtjeva.

Uloga advokata

Radni sporovi izgledaju jednostavno, ali su u praksi puni zamki - prije svega zbog kratkih prekluzivnih rokova i strogih pravila o proceduri otkaza. U ovim predmetima naša kancelarija:

• procjenjuje je li otkaz zaista nezakonit i kakvi su izgledi spora,
• sastavlja zahtjev za zaštitu prava i vodi računa o svim rokovima,
• priprema i podnosi tužbu te oblikuje tužbeni zahtjev (vraćanje na posao, naknada plaća, naknada štete),
• zastupa Vas pred nadležnim općinskim i, po potrebi, kantonalnim sudom,
• pregovara s poslodavcem i, gdje je to u Vašem interesu, radi na nagodbi.

Budući da je svaki otkaz specifičan, a rokovi teku od trenutka prijema odluke, pravovremena konsultacija presudna je za zaštitu prava. Zastupamo Vas u cijeloj Bosni i Hercegovini, a pravnu pomoć najbolje je potražiti odmah po prijemu odluke o otkazu kako se zbog proteka roka ne bi trajno izgubilo pravo na sudsku zaštitu.