Ko pokreće ostavinski postupak i kako počinje?

Postupak se pokreće po službenoj dužnosti. Nakon upisa smrti u matičnu knjigu umrlih, matičar dostavlja smrtovnicu nadležnom općinskom sudu, koji provođenje ostavinske rasprave u pravilu povjerava notaru kao povjereniku. Nasljednici ga u pravilu ne moraju posebno inicirati.

Moram li se izjasniti da prihvatam nasljedstvo?

Nasljedstvo se stiče automatski u trenutku smrti ostavioca. Smatra se da ste ga prihvatili ako se izričito ne odreknete. Izjava o odricanju može se dati najkasnije do donošenja prvostepenog rješenja i ne može biti djelimična ni uslovna.

Šta je nužni dio i ko na njega ima pravo?

Nužni dio je dio zaostavštine kojeg nužne nasljednike nije moguće lišiti oporukom, osim u zakonom propisanim slučajevima. Potomci, usvojenici i bračni partner uvijek su nužni nasljednici i imaju pravo na polovinu onoga što bi im pripalo po zakonu.

Koliko košta ostavinski postupak?

Okvirni troškovi obuhvataju sudsku taksu, naknadu notara kao povjerenika (prema vrijednosti zaostavštine), troškove pribavljanja dokumentacije i eventualne advokatske troškove. Iznosi se razlikuju po kantonima i vrijednosti imovine, pa se tačan iznos procjenjuje uvidom u predmet.

Kada se nekretnina upisuje na nasljednike?

Nakon što rješenje o nasljeđivanju postane pravomoćno, dostavlja se zemljišnoknjižnom uredu nadležnog općinskog suda radi upisa prava vlasništva. Tek upisom u zemljišnu knjigu nasljednici stiču punu pravnu sigurnost i mogućnost daljeg raspolaganja nekretninom.

Ostavinski postupak u BiH: vodič, rokovi i troškovi

Ostavinski postupak je vanparnični postupak u kojem nadležni općinski sud, najčešće preko notara kao povjerenika, utvrđuje nasljednike, sastav zaostavštine i njihove dijelove. Pokreće se po službenoj dužnosti na osnovu smrtovnice, a okončava rješenjem o nasljeđivanju koje je osnov za upis vlasništva u zemljišnu knjigu.

Šta kaže zakon

Ostavinski postupak je vanparnični sudski postupak u kojem se utvrđuje ko su nasljednici umrle osobe (ostavioca), koja imovina čini zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju svakom nasljedniku. U Federaciji Bosne i Hercegovine ovu materiju uređuje Zakon o nasljeđivanju u FBiH, uz dopunsku primjenu pravila vanparničnog postupka.

Ključno je razumjeti da se nasljedstvo stiče u trenutku smrti ostavioca, po sili zakona. Nasljednici svojstvo stiču automatski, a ostavinski postupak taj status samo utvrđuje i formalizuje kroz rješenje o nasljeđivanju. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti, pa ga nasljednici u pravilu ne moraju posebno inicirati.

Zaostavštinu čine sve nasljeđivanju podobne imovinske cjeline: nekretnine, novčana sredstva, vozila, potraživanja, ali i dugovi ostavioca.

Smrtovnica: kako počinje postupak

Postupak započinje smrtovnicom. Nakon što se smrt upiše u matičnu knjigu umrlih, matičar po službenoj dužnosti dostavlja smrtovnicu nadležnom sudu. Smrtovnica sadrži podatke o umrlom, o mogućim nasljednicima (bračni partner, djeca, drugi srodnici) te o imovini za koju se zna da ulazi u zaostavštinu.

Ako smrtovnica nije sačinjena ili je nepotpuna, sud podatke može prikupiti i na drugi način. Korisno je da porodica na vrijeme pripremi dokumentaciju: izvod iz matične knjige umrlih, zemljišnoknjižne izvatke, ugovore i eventualnu oporuku (testament).

Uloga suda i notara kao povjerenika

Za vođenje ostavinskog postupka stvarno je nadležan nadležni općinski sud, a mjesna nadležnost se određuje prema posljednjem prebivalištu (odnosno boravištu) ostavioca, a u određenim slučajevima prema mjestu gdje se nalazi pretežni dio zaostavštine.

Prema Zakonu o nasljeđivanju u FBiH, sud provođenje ostavinske rasprave po pravilu povjerava notaru kao povjereniku suda. Notar zakazuje i vodi ostavinsku raspravu, uzima izjave nasljednika i utvrđuje relevantne činjenice.

Ako među strankama nema spora o činjenicama bitnim za nasljeđivanje, postupak se okončava donošenjem rješenja o nasljeđivanju.
Ako se pojave sporne činjenice (npr. spor o valjanosti oporuke, sastavu zaostavštine ili krugu nasljednika), notar predmet vraća sudu. Sud tada stranke može uputiti na parnicu, a ostavinski postupak se prekida do pravomoćnog okončanja tog spora.

Nasljedni redovi

Zakonsko nasljeđivanje počiva na sistemu nasljednih redova, pri čemu nasljednici bližeg reda isključuju one iz daljeg reda.

Prvi nasljedni red — djeca ostavioca i njegov bračni partner. Nasljeđuju na jednake dijelove; bračni partner dobija jednak dio kao i svako dijete. Ako je neko dijete umrlo prije ostavioca, njegov dio nasljeđuju njegovi potomci (pravo predstavljanja).
Drugi nasljedni red — ako ostavilac nema potomaka, nasljeđuju njegovi roditelji i bračni partner. Bračni partner nasljeđuje jednu polovinu, a roditelji drugu polovinu. Ako je roditelj umro prije ostavioca, njegov dio prelazi na njegove potomke (braću i sestre ostavioca).
Treći nasljedni red — ako nema ni potomaka ni roditelja koji nasljeđuju, na red dolaze djedovi i nane (bake) ostavioca i njihovi potomci.

Bračni partner uživa poseban položaj, a pod zakonskim uslovima s njim se izjednačava i vanbračni partner.

Nužni dio

Sloboda raspolaganja oporukom ograničena je institutom nužnog dijela. Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojeg ih oporučitelj ne može lišiti, osim u zakonom propisanim slučajevima isključenja ili lišenja.

Uvijek nužni nasljednici: potomci, usvojenici i njihovi potomci te bračni partner.
Uslovno nužni nasljednici: roditelji i drugi preci te braća i sestre — ali samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.

Visina nužnog dijela iznosi polovinu onog dijela koji bi nasljedniku pripao po zakonu (za potomke, usvojenike i bračnog partnera), odnosno trećinu za ostale nužne nasljednike. Ako su oporukom ili darovima ta prava povrijeđena, nužni nasljednik može zahtijevati smanjenje raspolaganja.

Rješenje o nasljeđivanju i upis u ZK

Postupak se okončava rješenjem o nasljeđivanju. Ono utvrđuje ko su nasljednici, u kojim dijelovima nasljeđuju, šta čini zaostavštinu i koja prava (npr. legati) pripadaju drugim osobama. Rješenje ima deklaratorni karakter — utvrđuje već nastalo pravno stanje.

Nakon što rješenje postane pravomoćno, dostavlja se zemljišnoknjižnom uredu nadležnog općinskog suda radi upisa prava vlasništva nasljednika na nekretninama. Tek upisom u zemljišnu knjigu nasljednici stiču potpunu pravnu sigurnost prema trećim licima i mogućnost daljeg raspolaganja nekretninom (prodaja, hipoteka, dioba).

Rokovi

Rokove treba pratiti pažljivo:

Žalba na rješenje o nasljeđivanju podnosi se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, i to nadležnom kantonalnom sudu putem prvostepenog suda.
Izjava o odricanju od nasljedstva može se dati najkasnije do donošenja prvostepenog rješenja. Odricanje se ne može dati djelimično ili uz uslov, a u pravilu djeluje i prema potomcima onoga ko se odrekao.
Nasljednik se ne mora izričito izjasniti da prihvata nasljedstvo — smatra se prihvaćenim ako se ne odrekne u navedenom roku.

Napominjemo da rokovi i posljedice zavise od okolnosti konkretnog slučaja, pa je razborito provjeriti ih prije poduzimanja radnji.

Troškovi

Okvirni troškovi ostavinskog postupka obuhvataju:

Sudsku taksu za rješenje o nasljeđivanju — visina se razlikuje po kantonima, prema kantonalnim propisima o sudskim taksama.
Naknadu notara kao povjerenika suda — obračunava se prema notarskoj tarifi i u pravilu zavisi od vrijednosti zaostavštine.
Troškove pribavljanja dokumentacije (zemljišnoknjižni izvaci, izvodi, procjene vrijednosti).
Advokatske troškove, ako angažujete punomoćnika — prema advokatskoj tarifi.

Budući da naknade zavise od vrijednosti imovine i kantona, tačan iznos moguće je procijeniti tek uvidom u konkretan predmet.

Uloga advokata

Iako je ostavinski postupak zamišljen kao jednostavan, u praksi zna postati složen — kod nejasne oporuke, spora o sastavu zaostavštine, neupisanih nekretnina, zaostavštine u inostranstvu ili sukoba među nasljednicima.

Naša kancelarija zastupa klijente u cijeloj Bosni i Hercegovini. Pomažemo Vam da pripremite dokumentaciju, zaštitite pravo na nužni dio, pravilno se izjasnite na raspravi, izjavite žalbu u roku te sprovedete upis vlasništva u zemljišnu knjigu. Zastupamo Vas i u parnicama koje proisteknu iz ostavinskog postupka. Na traženje ćemo Vam ponuditi i konsultacije prilagođene Vašoj situaciji.